ROTA-KOLUNIĆ, Martin, bakrorezac, grafičar i kartograf (Šibenik, 1532 (između 1540. i 1545.) - Beč, 1582/83 (Prag, 1583; Šibenik, 1596)). Prva znanja o graviranju stekao je vjerojatno u Šibeniku kod poznatog zlatara Horacija Fortezze. Bakrorezačku vještinu izučio je u Italiji kod Marcantonija Raimondija. Djelovao je u Veneciji, Firenci i Rimu, ugledajući se isprva u tehniku A. Dürera i starorimskih grafičara. Od 1565. do 1572. boravio je u Veneciji, gdje je u bakrorezu izrađivao grafike prema predlošcima poznatih slikara, a stvarao je i samostalna grafička djela. Venecijanski izdavači su mu bili Giovanni F. Camocio, Nicolo Nelli, Luca i Fernando Bertelli, Paolo Forlani, Francesco Valegio, Stefano Scolari i dr. U razdoblju njegova boravka u Veneciji (u međuvremenu je od 1569. do 1570. radio i u Rimu) izradio je vedute gradova: Alžira, Modona, Pariza, Venecije i Napulja objavljene u djelu Francesca Valegija Racolta di le piu illustri et famose citta di tutto il mondo koje je tiskano u Veneciji oko 1572. Godine 1570. boravio je u Šibeniku, pa se može pretpostaviti da mu je boravak u rodnom gradu dao poticaj da izradi nekoliko karata dalmatinskih područja, ili je zbog narudžbe boravio u Šibeniku da bi prikupio što više podataka. Karta zadarskog i šibenskog područja Il Vero Ritratto di Zara Et Di Sebenico Co(n) Diligenza Ridotte in Qvesta Forma A Commodita De Lettori Si Come Elle Si Ritrovano Al Presente Del Anno MDLXX Da Martino Rota Sebenzan. Illvstri Ac Reverendisimo Dontino Marco Lauredano Episcopo Enonien(si) D. tiskana 1570, nažalost u originalu nije sačuvana u hrvatskim zbirkama. Kod izrade te karte, moguće je da se Rota pomogao Forlanijevom kartom, ali ju je vješto i zorno doradio i nadopunio sadržajem, pa je ona ujedno i povijesna i topografska karta. Ta topografska karta odražava na neki način teško ratno stanje u Dalmaciji. Izradio je i nekoliko vrlo lijepih grafičkih prikaza Lepantske bitke 1571. Kartu u bakropisu područja od Trogira do Omiša predočenu u perspektivi, bez naslova i potpisa autora, koju su na temelju likovne analize znalci uvijek pripisivali Roti, ne posjeduju hrvatske zbirke. U Muzeju grada Šibenika čuva se nedavno nabavljena bakropisna karta šibenskog područja pod naslovom Sito Particolare Del Contado Di Sebenico parte di Dalmatia in Sebenico MDLXX. Izdavač joj je vjerojatno bio P. Forlani, a autor Martin Rota Kolunić po mišljenju R. Almagije, M. Pelca te T. Pavičića i Ž. Krnčevića. Naznaka in Sebenico dokazuje da je bakropisnu ploču radio za boravka u rodnom gradu, a karta je tiskana u Veneciji. Veduta Šibenika u bakropisu, najljepša i najvjernija sačuvana veduta jednog hrvatskog grada iz 16. st. s naslovom Il Fidellissimo Sibenico, bez potpisa autora pripisuje se Roti. Grafika se kao posebni list čuva u Muzeju grada Šibenika i u Arheološkom muzeju u Splitu, a nije rijetka ni u drugim svjetskim zbirkama. Uvrštena je i u izolar Civitatum aliquot insigniorum... Donata Berttelija iz 1574. Ta je veduta poslužila kao predložak za slične vedute Šibenika u nekoliko izolara. U izolaru Isole famose, porti, fortezze,... Giovannija Francesca Camocija iz 1572. i izolaru Civitatum aliquot insigniorum... Donata Berttelija iz 1574. nalazi se identičan otisak bakroreza napada Mlečana na turski grad Modona s potpisom Martinus Rota Sibenicensis faciebat. Od kraja 1572. boravio je u Beču kao dvorski portretist i kipar, prvo Maksimiljana II., a potom njegova nasljednika Rudofa II. Poznato je oko 150 njegovih radova. Razna njegova djela nalaze se u zbirci Albertini u Beču. Potpisivao se na više načina, najčešće uz dodatak naznake svoga porijekla Sibenicenses, Sebensan i sl. Stekao je ugled režući u bakroreze i čelikoreze djela slavnih suvremenika: A. Dürera, Michelangela, Tiziana i Klovića. Radio je i izvorne bakroreze s mitološkim, religioznim i alegorijskim sadržajima.