Marin Popović: Prikazi nacionalnih parkova na webu. Diplomski rad, Geodetski fakultet, 2002.

| << |        | SADRŽAJ |        | >> |

7.3. USPOREDBA USPJEŠNOSTI PREZENTACIJE

Ako se želi da ljudi poklone pozornost tek izrađenom elektronskom ostvarenju mora im se dati do znanja da ono postoji. Stranice mogu biti najbolje dizajnirane, najzabavnije i zasluživati sve superlative za svoju kvalitetu, ali ako nitko ne zna da su tamo - one nemaju smisla. Postavlja se pitanje čemu uopće stranice ako ih nitko ili samo nekolicina ljudi može naći na mreži? Najbolji primjer za to su svakako buduće službene stranice Nacionalnog parka Plitvice koje nisu prijavljene na tražilice i do njih se trenutno može doći jedino ukoliko se poznaje točna URL adresa. Zbog toga je marketing stranica weba u samom prostoru weba neophodan.

Sretnu okolnost za marketing stranica weba nacionalnih parkova predstavlja činjenica da nacionalni parkovi za državu u kojoj se nalaze (s pravom) predstavljaju veliko nacionalno bogatstvo i ponos, tako da su nacionalni parkovi istaknuti i spomenuti u brojnim stranicama weba koje su namijenjene promidžbi pojedine države, a te stranice onda najčešće nude vezu do službenih stranica nacionalnih parkova. Također su u velikoj mjeri prisutne i na stranicama weba turističkih stranica, i turističkih agencija. Ti razlozi povećavaju vjerojatnost slučajnih posjetitelja stranicama nacionalnih parkova, tako da se ovdje nalazi još jedan razlog zašto je važno da već prve stranice zadovolje potrebne kriterije (vidi 5. poglavlje). Zbog one druge skupine posjetitelja koja ciljano traži sadržaj taj kriterij može biti postavljen malo niže, ali je zato bitno pronaći učinkovitiji način marketinga stranica. Najvažniji (vidi 4. poglavlje) način je prijavak na internet tražilice (search engines), koje će omogućiti pronalazak pravih stranica i između toliko sličnih stranica (vidi 5. poglavlje) koji možda nude slične usluge. Ovdje treba biti upoznat s nekim činjenicama:

Prijavu na tražilice moguće je izvesti vrlo jednostavno ukoliko se poznaje dotični jezik zemlje na koju se tražilica odnosi. Tražilici treba prijaviti ključne riječi koje se definiraju prilikom same izrade stranica weba. Neke tražilice čak traže da im se izabere u koju kategoriju spadaju stranice koje se prijavljuju (npr. Turizam ili Transport).

Rezultat pretraživanja, ovisno o tražilici može dati mnoge informacije (jezik upotrijebljen na stranicama, postotak uspješnosti spajanja, posjećenost), ali jedini pokazatelj (i zapravo najbitniji element) koji dokazuje da su stranice dobro postavljene na pretraživaču jest redoslijed u rezultatu pretraživanja.

Taj je redoslijed vrlo važan jer o njemu ovisi broj posjetitelja. Nije svejedno biti na prvom, desetom ili 500-tom mjestu na listi jer rijetko da će bilo tko posjećivati više od prvih 50. Možda zvuči banalno, ali proizlazi da je visina mjesta u redoslijedu zapravo mjerilo uspješnosti marketinga. Najčešće posjetitelj ne traži rezultate na idućoj stranici, a to je (ovisno o pretraživaču) lista iza 10-tog, 15-tog, ili 20-tog mjesta, već ako nije zadovoljan rezultatima ponovi traženje s nekim drugim ključnim riječima. Zato su ključne riječi isto vrlo važne jer ako ste s jednom ključnom riječi na 50-tom mjestu s nekom drugom možete biti na 5-tom.

Sve tražilice imaju tzv. indeks kojim se služe. Tražilica traži po tom svom indeksu, a ne po internetu, pa ako su stranice postavljene jučer pa je i prijavljena adresa tih stranica tražilici, a indeks tražilice je stariji od toga, stranice se neće naći u rezultatima traženja. Također, svaka tražilica nema iste kriterije za uvrštenje u indeks tako da se tu stvari dodatno kompliciraju. Ovisno o tražilici potrebno je vrijeme od 2 dana do 6 tjedana da bi ona pokrenula obnavljanje svog indeksa kad pretražuje prijavljene adrese. Tek kad tražilica prema adresi upisanoj kod prijave stranica otiđe do stranica i testira ih da bi vidjela relevantnost i važnost pojmova - ključnih riječi koje su navedene na njima, te povezivost glavne sa sporednim stranicama, sadržaj teksta svih stranica i druge kriterije koje tražilica zahtjeva, a pomoću kojih rangira stranice tek tada je moguće saznati na kojem će se mjestu one pojaviti u rezultatima.

S ekonomske strane stvari izgledaju ovako: Na nekim tražilicama prijavak je besplatan, dok se na nekima naplaćuje i do 200 US$ jer je potrebno platiti ljude koji to uređuju. Na internetu postoje servisi koji će stranice prijaviti na 20-tak, 30-tak pretraživača. Najpoznatiji od njih su Registration 101 (URL 13) ili U.S. Internet (URL 14) čije su usluge potpuno besplatne. Postoje i komercijalne usluge koje pruža američki Submit-it (URL 15), a koji prijavljuju stranice na preko 400 najrazličitijih pretraživačkih servisa, kataloga i popisa adresa weba. To je cijena usluge za samo jedan prijavak i ne garantira se na koliko će se tražilica vaša web adresa pojaviti u indeksu i to je naravno bez prilagodbe stranica weba uvijetima koje tražilice postavljaju.

Same tražilice kao Yahoo, Altavista, Excite i druge naplaćuju uslugu prijavka bez garancije da će biti uvrštene u indeks a cijene se kreću od $99 do $600. One također imaju mogućnost besplatnog prijavka međutim tada stranice moraju biti sinhronizirane s njihovom tražilicom tako da vaše stranice budu tzv. "search engine friendly" tj. prijateljske prema uvijetima tražilice da bi one ušle u indeks, jer prilikom testiranja stranica ukoliko su one bez teksta ili smisla normalno je da ih tražilica neće uvrstiti u indeks. Zato prijava adrese bez prethodnog prilagođavanja stranica tražilicama nema smisla jer je unaprijed osuđeno na neuvrštenje ili vrlo nisko rangiranje.

Kad se izabere na kojim se glavnim tražilicama želi dobro pozicionirati i prema njima postave ključne riječi, bitno je ako su rezultati zadovoljavajući, da se u dogledno vrijeme drastično ne promijene jer ako je stranica pozicionirana na 5-tom mjestu sada i promijene se stranice i ključne riječi, prilikom iduće provjere koje tražilica periodično provodi za osvježavanje svog indeksa može se lako dogoditi da one padnu na niže pozicije ili potpuno nestanu s indeksa. Dakle taj indeks nije stalan i ovisan je o događanjima na internetu koji su stalni.

Prijavak istim tražilicama treba obavljati barem jednom mjesečno kako bi tražilica uzela u obzir ponovno rangiranje stranica. Prilikom ponovnog rangiranja, adresa na indeksu može se rangirati više ili niže ili ostati na istom mjestu ovisno o tome da li su se u međuvremenu pojavile neke stranice koje su relevantnije. Tada se pojavljuje borba za poziciju na indeksu.

U ovoj analizi ne ulazi se u načine prijavljivanja stranica na pretraživače već su uspoređeni rezultati pretraživanja na različitim tražilicama s obzirom na redoslijed izlistavanja na stranici koja prikazuje rezultat pretraživanja.

Za potrebe analize trebalo je od velikog broja tražilica izabrati one koje su svakodnevno najčešće u upotrebi kod najšire populacije korisnika interneta. Odabir tražilica zasnovan je na rezultatima istraživanja tvrtke Jupiter Media Metrix koja se bavi istraživanjima i mjerenjima utjecaja interneta na marketing i trgovinu, a koje je objavljeno na stranicama weba Search Engine Watcha (URL 12) posvećenih samo temama vezanima uz tražilice. Rezultati istraživanja (primjer na slici 7.3.1.) prikazuju kojim se tražilicama najčešće služe korisnici interneta u SAD-u i europskim državama u smislu broja posjeta stranicama pojedinih pretraživača te broja minuta i sati upotrebe pojedinih pretraživača. Prema tim rezultatima (dajući malu prednost europskim državama iz kojih Hrvatska ima tradicionalno najveći broj gostiju) odabrane su četiri najviše upotrebljavane tražilice (po abecednom redoslijedu):



Slika 7.3.1. Postotak posjeta tražilicama u SAD-u

    
        Google
        http://www.google.com/

    
        Lycos
        http://www.lycos.com/

    
    MSN
    http://www.msn.com/

    
        Yahoo
        http://www.yahoo.com/

Ključne su riječi izabrane tako da je upitano 30 kolega studenata geodezije koje bi riječi upisali u tražilicu za slučaj da žele pronaći stranice nacionalnih parkova u Hrvatskoj (prilog na CD-u). Kao pretpostavka je uzeta situacija da ne zna točan naziv tj. koji nacionalni parkovi postoje u Hrvatskoj koje bi riječi upisali u tražilicu, i slučaj da znaju koji park traže koje bi riječi upisali. U prvom slučaju odgovor je gotovo jednoglasno sadržavao tri riječi: "Nacionalni parkovi Hrvatske", a u drugom slučaju to su bile riječi "Nacionalni park X", gdje X predstavlja ime parka, ili samo ime parka. Na osnovu tih rezultata izvršena je analiza u slučaju 4 kombinacije ključnih riječi na četiri jezika: engleskom, njemačkom, talijanskom i hrvatskom pozivajući se na prethodnu analizu usporedbe ponude stranih jezika (vidi prethodno poglavlje) i zastupljenost pojedinih jezika na internetu (vidi 5. poglavlje).

Rezultati usporedbe prikazani su u dvije tablice. Buduće stranice Nacionalnog parka Plitvice su naravno isključene iz usporedbe.

Napomena: U slučaju njemačkog i talijanskog osim kombinacija s riječima Croazia odnosno Kroatien upotrijebljen je i izraz Croatia. U slučaju rezultata postignutog s riječi Croatia podloga broja je označena žutom bojom. Također, pretraživanje je pokušano s oblicima Nacionalni park Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi kod hrvatskog te oblikom Kroatische Nationalpark što nije donijelo promjenu u rezultatima.


Ključna riječ "X- tj. naziv parka"

Najbolji se rezultati dobiju ukoliko se stranice traže pomoću imena parka. Upisavši samo naziv parka (jedna riječ) dobit će se izvanredni rezultati za sve stranice. U tom su slučaju na svim pretraživačima stranice pozicionirane izuzetno visoko, uvijek na prvoj stranici rezultata, i to uglavnom na prvom ili drugom mjestu. Ta je spoznaja izuzetno vrijedna jer većina naših parkova nosi geografsko ime područja u kojem se nalazi (Mljet, Krka itd.) pa je postojala mogućnost da će stranice biti pozicionirane iza brojnih drugih stranica kojima su ta područja glavna tema tj. stranica kod kojih je za očekivati da će im taj naziv biti ključna riječ. Rezultati u ovom slučaju ne postoje jedino kod tražilica "Lycos" i "MSN", jer (vidljivo i iz ostalih usporedbi) stranice očito nisu niti prijavljene na njih. Rezultati usporedbe nalaze se u tablici 7.3.1.

Ključne riječi "Nacionalni park X" ("National park X", "Nationalpark X", "Parco nazionale X")

Sljedeće pretraživanje u kojemu su imenu parka još dodane riječi 'Nacionalni park' daje slične, isto tako dobre rezultate, ali samo na hrvatskom i engleskom jeziku. Tu se već jasno vide ograničenja kod stranica koje nisu prevedene na više jezika osim engleskog. Takve se stranice u pravilu ne mogu niti pronaći nakon upita na nekom drugom jeziku, od čega je izuzetak stranica NP Kornati kod koje postoje neki rezultati. Očekivano, kod stranica nacionalnih parkova Krka, Plitvice i Sjeverni Velebit u tom slučaju postoje rezultati. Kod svakoga od ta tri parka nepostojanje rezultata kod upotrebe nekih tražilica pokazuje da se prilikom prijave na tražilice nije pridavala dovoljna pažnja prijavljivanju tih ključnih riječi u njihovom njemačkom i talijanskom obliku, što je vidljivo i kod sljedeće dvije analize. Rezultati usporedbe nalaze se u tablici 7.3.1.

Ključne riječi "Nacionalni parkovi Hrvatske" ("National park Croatia", "Nationalpark Kroatien", "Parco nazionale Croazia")

Stranice weba hrvatskih nacionalnih parkova najteže je pronaći pomoću tražilica ukoliko se ne upiše ime parka. Ta je činjenica nepovoljna prvenstveno zbog posjetitelja koji žele saznati nešto više o nacionalnim parkovima Hrvatske, a raspolažu s nešto manjim predznanjem. Zbog toga je najbitnije da se posjetitelji odmah susretnu sa stranicama na kojima mogu dobiti najopširnije i najkvalitetnije informacije, a to su službene stranice nacionalnih parkova. Prilikom tog upita tražilici rezultati mogu zadovoljiti jedino u slučaju nacionalnog parka Krka (i to samo prilikom upita na engleskom jeziku), Kornati i djelomično Plitvica. Stranice NP Brijuni, Mljet, Paklenica i Sjeverni Velebit prilikom ovog upita gotovo je nemoguće pronaći. Ako se pretraživanju pomoću tih riječi doda i ime nacionalnog parka rezultati su očekivano nešto bolji. Rezultati usporedbe nalaze se u tablici 7.3.2.

Sagledavši sve rezultate zajedno može se zaključiti da su stranice svih parkova odlično pokrivene kod svih tražilica, ali samo u slučaju pretraživanja na engleskom i hrvatskom jeziku i ukoliko je poznato ime parka. Ukoliko se u traženje uključi riječ Croatia (Croazia, Kroatien) rezultati izostaju kod većine tražilica. Jasno je vidljivo kod kojih je parkova i pojedinih tražilica ta riječ izostavljena kao ključna. Primjer zanemarivanja svih jezika osim engleskog najbolji je kod stranica Nacionalnog parka Krka kao jedinih stranica (koje su prevedene na tri jezika) kod kojih sve četiri kombinacije pretraživanja na svim tražilicama daju rezultate na prva tri mjesta. Rezultati istraživanja Jupiter Media Metrixa pokazuju da je u Njemačkoj po popularnosti nešto ispred ostalih tražilica

        T-Online
        http://www.t-online.de/

a u Italiji je to

        Virgilio
        http://www.virgilio.it/

Pokušaji pretraživanja na tim tražilicama nisu dale baš nikakve rezultate. Prije prijavljivanja stranica na pretraživače trebali bi se uzeti u obzir rezultati ovakvih istraživanja, tako da se izbjegnu neprijavljivanja na takve tražilice koje imaju popularnost samo u pojedinim, ali za Hrvatsku vrlo važnim državama. Također bi se trebalo potruditi da što više drugih stranica koje bilježe velik broj posjeta, a između ostaloga spominju jedan ili više hrvatskih nacionalih parkova imaju veze do službenih stranica.

Tablica 7.3.1. Usporedba rangiranja stranica

NACIONALNI PARKtražilicaključna riječ redoslijed
      		 ključna riječredoslijed
BrijuniGoogle´National´
´Park´
´Brijuni´		1--1´Brijuni´1
Lycos1--11
MSN1--11
Yahoo1--11
KornatiGoogle´National´
´Park´
´Kornati´		3-12´Kornati´2
Lycos2--22
MSN14-42
Yahoo2-122
KrkaGoogle´National´
´Park´
´Krka´		19-1´Krka´3
Lycos1-112
MSN13-11
Yahoo18-12
MljetGoogle´National´
´Park´
´Mljet´		1--1´Mljet´1
Lycos1--11
MSN1--11
Yahoo1--11
PaklenicaGoogle´National´
´Park´
´Paklenica´		1--1´Krka´1
Lycos1--11
MSN1--12
Yahoo1--11
PlitviceGoogle´National´
´Park´
´Plitvice´		3111´Plitvice´3
Lycos2--12
MSN6-117
Yahoo21112
Sjeverni VelebitGoogle´National´
´Park´
´Sjeverni´
´Velebit´		11-3´Sjeverni Velebit´1
Lycos-----
MSN-----
Yahoo11-21


Tablica 7.3.2. Usporedba rangiranja stanica

NACIONALNI PARK tražilica ključna riječ redosljed
      		 ključna riječredosljed
      
BrijuniGoogle´National´
´Park´
´Croatia´		----´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		16---
Lycos--------
MSN--------
Yahoo-16------
KornatiGoogle´National´
´Park´
´Croatia´		90--17´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		5-13
Lycos6--33--2
MSN710-625-4
Yahoo13-15143-23
KrkaGoogle´National´
´Park´
´Croatia´		1---´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		111-
Lycos2---1-1-
MSN3--261--2
Yahoo1---111-
MljetGoogle´National´
´Park´
´Croatia´		----´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		----
Lycos--------
MSN15--21--1
Yahoo--------
PaklenicaGoogle´National´
´Park´
´Croatia´		---18´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		136-1
Lycos---48338-2
MSN--------
Yahoo----913-1
PlitviceGoogle´National´
´Park´
´Croatia´		----´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		34---
Lycos--------
MSN1116221211
Yahoo22--2114-
Sjeverni
Velebit		Google´National´
´Park´
´Croatia´		---43´National´
´Park´
´Brijuni´
´Croatia´		21-5
Lycos--------
MSN--------
Yahoo---3721-3

| << |        | SADRŽAJ |        | >> |