Marin Popović: Prikazi nacionalnih parkova na webu. Diplomski rad, Geodetski fakultet, 2002.
| << | | SADRŽAJ | | >> |5. ŠTO TREBA SADRŽAVATI KVALITETNA STRANICA WEBA I KAKO SADRŽAJ PRIBLIŽITI KORISNICIMA
Prihvativši i usvojivši tezu da je internet mjesto na kojem moraju postojati stranice koje predstavljaju nacionalni park, treba osmisliti način kako ih izraditi i kojim se načelima voditi da bi krajnji korisnik koji posjeti stranice parka bio zadovoljan ponuđenim sadržajem i boravkom na njima. Da bi bila uspješna stranica mora biti kvalitetna. Kvalitetne stranice mogu donijeti jako dobre rezultate, a loše mogu "zamaskirati" čitav sadržaj. Osnovna pitanja koja se nameću je koji sadržaj, u kojoj količini i na koji način ga predstaviti? Za izbor sadržaja zadužena je uprava parka, a za način predstavljanja osoba(e) koja izrađuje stranice weba, dizajner weba. Prije samog početka izrade stranice važna je suradnja između dizajnera weba i uprave parka, tj. stručnjaka koji vode brigu o parku. Oni zajedno moraju osmisliti dobar koncept koji će dizajner weba na kraju pokušati ostvariti.
U početnoj fazi trebaju si postaviti sljedeća pitanja: prvo se treba upitati što se želi postići stranicom nacionalnih parkova tj. zašto su ove stranice potrebne, a to je informirati posjetitelja, približiti mu što bolje što može tamo vidjeti, privući ga da ostane što duže ispred ekrana čitajući stranice i na kraju pružiti posjetitelju stranica najkvalitetnije moguće informacije u vezi s dolaskom i boravkom u parku ukoliko se odluči posjetiti park.
Zatim se treba upitati s kim se komunicira putem stranica? Treba identificirati publiku kako bi se osmislilo najsmislenije rješenje i sklopio dogovor s posjetiteljima kako bi i jedni i drugi imali koristi. Stranice nacionalnih parkova se rade za posjetioce stranica od kojih želimo nešto: pobuditi zanimanje za neku aktivnost, uputiti ih na nešto, podučiti, informirati, dovesti ih. Lepeza potencijalnih interesenata za sadržaj stranica je vrlo široka. To mogu biti djeca i ljudi svih starosnih dobi, zanimanja, govornih područja, interesa. Na koji će način komunikacija biti najefektivnija? Treba se ravnati prema onom što želimo predstaviti na stranicama.
Što bi željeli da posjetitelji ponesu sa sobom, tj. što bi htjeli da im ostane u sjećanju s tih stranica? Kada je posjetitelj već na stranici treba se usredotočiti na to kako pokazati sve dostupne materijale i podržati i usmjriti reakciju na njih (što se želi da posjetitelj napravi) što se direktnije može.
Na prethodna se pitanja treba osvrnuti i kod izbora sadržaja i kod dizajna. Dizajniranje stranica je zadatak koji će svaki dizajner weba riješiti na svoj način, vođen svojim individualnim sklonostima i načinom stvaralačkog izražavanja, ali i ograničen poznavanjem tehnologije izrade stranica koje svakim danom pruža sve veće mogućnosti. Ipak dizajner se treba držati nekih pravila i smjernica.
Treba znati da korisnik interneta u pravilu napušta stranicu weba:
Dodajmo i činjenicu da većina ljudi pristupa stranicama weba s dva pitanja: što ovdje ima za mene i kako stići do toga? Bez obzira kako dobar koncept osmislili i kakve napredne tehnologije koristili, ako posjetitelj ne može doći do odgovora na ta dva pitanja ubrzo će mu postati dosadno. Dakle pri dizajniranju stranica treba nastojati izraditi već uvodne stranice takvim da posjetitelj odmah dobije dojam da je sadržaj koristan, zabavan, informativan, inspirirajući. Početna stranica treba biti ugodna oku, s jasnom porukom što se može na njoj pronaći, što je posebno važno za kategoriju posjetitelja koji se nađu na stranicama, a nemaju posebnu motivaciju za ostanak na stranicama ili pak slučajnim posjetiteljima. Prve stranice weba nacionalnih parkova trebala bi biti u skladu s gore navedenim zahtjevima i odmah posjetitelju odgovoriti na pitanje koja je to glavna karakteristika parka, dakle odmah ga uputiti na znamenitosti koje su ponos parka i koje ga čine poznatim. Na prvoj stranici korisnik se odmah susreće sa sučeljem koje treba biti direktno i što pamtljivije. Potrebno je izabrati metaforu ili stil koji je jedinstven za sadržaj, a opet podržava i pojašnjava komunikaciju. Za dizajnera je izazov napraviti nešto korisno, a opet nešto u čemu ljudi mogu uživati. Neke osnovne smjernice kod dizajniranja sučelja trebale bi biti:
Početna stranica, kao i sve sljedeće stranice svojim izgledom i načinom predstavljanja sadržaja trebaju kod posjetitelja stvoriti osjećaj ugode i zadovoljstva koji će ga potaknuti da i dalje pretražuje sadržaj, sazna što više, stvori što realniju i pozitivniju sliku o parku, te ga na kraju posjeti.
Tehnologije koje se koriste za izradu stranica biraju se po tome tko je publika, kako se s njom najbolje komunicira i kakva se reakcija želi izazvati. Stranice nacionalnih parkova ciljaju na širu publiku pa će korištenje nove tehnologije i novih trikova posjetiteljima koji nisu opremljeni tom tehnologijom onemogućiti pregledavanje stranica. Treba izbalansirati korist i smisao upotrebe novih tehnologija, da pretjerana atraktivnost koja se može postići upotrebom novih tehnologija ne bi bila kontraproduktivna. Treba ocijeniti koliko je bitno koristiti nove tehnologije i iz razloga jer dizajner mora voditi računa o tome da stranica ne zauzima previše prostora radi brzine učitavanja. Nakon što se stranice postave na svoje mjesto, treba istražiti kako bi se tipičan posjetitelj mogao kretati kroz sadržaj, uvidjeti da li sadržaj ili organizacija može biti pojačana, pojednostavljena ili intuitivnija.
Po svojoj definiciji i prirodi nacionalni parkovi su ekološke oaze, mjesta nepromijenjenih ekosistema, pa su kao takve njihove stranice weba mjesto gdje se treba promovirati ekologija i moraju predstaviti znanstveno obrazovni podaci, ali su isto tako i mjesto u koje treba nastojati dovesti što više ljudi. Znači da se stranice weba nacionalnih parkova mogu svrstati u skupinu turističkih, ekoloških, znanstvenih i obrazovnih stranica pa je poželjno pogledati stranice koje se smatraju najboljima u tim kategorijama te uklopiti njihova rješenja u stranice parkova, naravno prilagođeno karakteristikama parka.
|
| Slika 5.1. Korisnici interneta s obzirom na govorno područje iz kojeg dolaze |
Budući da stranice nacionalnih parkova mogu privući širok krug posjetitelja iz cijelog svijeta potrebno je omogućiti pregledavanje sadržaja na što više jezika što mora biti jasno naznačeno već na uvodnoj stranici. Slika 5.1. prikazuje odnos korisnika interneta s obzirom na govorno područje iz kojega dolaze.
Čak četrdeset posto populacije korisnika dolazi iz engleskog govornog područja (URL 11). Što to znači za hrvatske stranice koje predstavljaju nacionalne parkove. Uzevši u obzir činjenicu da engleski jezik sve više poprima ulogu glavnog svjetskog jezika neophodno je omogućiti pregledavanje stranica barem na engleskom jeziku, što ni u kom slučaju nije dovoljno. U ovom slučaju trebalo bi se voditi po pravilu "što više to bolje", dajući prednost europskim jezicima zemalja iz kojih najviše turista posjećuje Hrvatsku.
Gledajući sam informativni sadržaj stranice nacionalnih parkova trebaju sadržavati:
OSNOVNE INFORMACIJE ZA POSJETITELJE
AKTIVNOSTI KOJE SU MOGUĆE I VEZANE UZ SADRŽAJ PARKA
INFORMACIJE O ZNAMENITOSTIMA PARKA
DODATNE INFORMACIJE
Da bi se mogla ocijeniti kvaliteta kojom je sadržaj predstavljen, treba promotriti sljedeće kriterije:
Jednom postavljene stranice počet će istog trenutka zastarjevati. Da bi zadržale svoju kvalitetu potrebno ih je osvježavati novim aktualnim informacijama te raditi na njihovom marketingu i mogućnostima što lakšeg pronalaženja.