Marin Popović: Prikazi nacionalnih parkova na webu. Diplomski rad, Geodetski fakultet, 2002.
| << | | SADRŽAJ | | >> |7.4. USPOREDBA UPOTREBE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA
Tehnološka, znanstvena i društvena okruženja u kojima kartografija djeluje, i u kojima su karte proizvedene i upotrebljavane, dramatično su se promijenila kroz prethodna dva desetljeća. U prošlosti, papirne karte bile su dizajnirane da budu i baze podataka i medij za prikazivanje. Pojava digitalne kartografije i GIS-a u 60-tim godinama prošlog stoljeća, odvojila je te zadaće. Najbitnije promjene pojavljuju se u stjecanju, upravljanju, analizama i kartografskoj prezentaciji geoprostornih podataka, i ubrzanju izrade karata koje se mogu proizvoditi mnogo brže i uz manje troškova nego u prošlosti. Internet je postao istaknutim medijem kroz koji se geoprostorni podaci i karte šire. Karte više nisu ograničene na statični oblik ili 2D format, i mogu iskoristiti prednosti visoko interaktivnih virtualnih okruženja za istraživanje i prezentaciju dinamičnih geoprostornih podataka. Kao rezultat tih promjena karte daju vrijedniji pogled na svijet nego što je to bilo moguće ikad prije.
U posljednje vrijeme razvoj omogućuje udruživanje spremanja podataka s prikazom, na načine kakvi prije nisu bili mogući. Karta je sada sučelje koje (ako je dobro kreirano) može podržati produktivan pristup informacijama i aktivnosti u stvaranju znanja (u isto vrijeme zadržavajući svoju tradicionalnu ulogu naprave za predstavljanje podataka). U modernim okruženjima zasnovanim na kartama, karta može doslovno koristiti world wide web kao svoju "bazu podataka".
Moderna kartografija se tako suočava sa složenim procesima organizacije geoprostornih podataka, pristupom, prikazom, a upotrebljavanje karata nije više smatrano jednostavnom grafičkom prezentacijom geografskog prostora, nego kao kao dinamični portal za međupovezivanje, distribuitranje resursa geoprostornih podataka. Današnje kartografsko okruženje karakteriziraju dvije ključne riječi: interakcija i dinamičnost. Dok vizualnoj reprezentaciji ostaju osnovna pitanja, kartografski dizajn i kartografsko istraživanje sada se usredotočuje i pridružuje problemima interakcije čovjeka i računala i omogućavanju dinamičkih karata i ponašanja objekata na tim kartama.
Ta pažnja kartografije usmjerena na interakciju i dinamiku ide daleko izvan samog predstavljanja informacija i kreće se u smjeru podrške istraživanju informacija i stvaranja znanja.
Karte su stoljećima uspješno prikazivale svijet činivši ga razumljivim kroz sistematsku apstrakciju koja podupire ikonizaciju prostora za prikazivanje prostora. Prednosti metoda i tehnologija brišu granice između karata i ostalih oblika vizualnog prikazivanja i guraju granice "karte" kao koncepta u pripravnost za što realističniji i što apstraktiji prikaz. Tu se kao rezultat javlja mnoštvo neodgovorenih pitanja o svojstvima i implikacijama karata.
Nažalost te prednosti i mogućnosti koje omogućuje sprega digitalnih karata i interneta kao idealnog medija za njihovu primjenu ne nalazimo na stranicama weba hrvatskih nacionalnih parkova. Karte se rijetko upotrebljavaju čak i u onom klasičnom obliku, dakle samo prenošenjem slike karte na ekran monitora. To je šteta jer karte su najbolji način da se najbrže, najkraće i najučinkovitije prezentiraju osnovne informacije i pruže odgovori na pitanja o prostoru koje može postaviti čovjek: gdje se nešto nalazi? koliko je veliko? koliko je "to" udaljeno od nečega. Karte obogaćuju vizualnu atraktivnost stranica, jer karta je uvijek jedna slika, zasebna cjelina koja može biti tretirana i kao posebna vrsta sadržaja koja se može dugo proučavati (zadržati pažnju posjetitelja) ukoliko ona to svojom kvalitetom i sadržajem zaslužuje,. Nažalost karte su u slučaju stranica nacionalnih parkova samo jedan usputni, ukrasni sadržaj i toliko su malobrojne da ih se sve može prikazati na stranicama ovog rada. Tu su izuzetak interaktivne karte NP Plitvice detaljno opisane u analizi stranica. Nadalje, sve karte imaju zajednički nedostatak, nepostojanje podatka o mjerilu, no neke karte po svojoj namjeni na stranicama i ne zahtjevaju taj podatak.
Uz već prikazane i opisane interaktivne karte kartografski prikazi na stranicama hrvatskih nacionalnih parkova zastupljeni su u sljedećim količinama:
Na stranicama NP Brijuni uz interaktivnu kartu postoje slike karata ili bolje rečeno crteža malih dimenzija koje prikazuju položaj Hrvatske i Istre u Europi (slike 7.4.1. i 7.4.2.). Uz prikaze postoje i podaci o udaljenostima Brijuna od nekih centara srednje Europe, koji na žalost ne prate u potpunosti prikaz na karti.
| |
| Slika 7.4.2. | Slika 7.4.2. |
Stranice Nacionalnog parka Kornati sadrže dva gotovo istovjetna kartografska prikaza. To su zapravo iste karte promijenjenih boja, kod kojih jedna služi da bi dala pregled brojnosti i naziva kornatskog otočja, a druga je poslužila kao podloga za interaktivan prikaz galerije slika kornatskog otočja (vidi poglavlje 6.2.)
Stranice Nacionalnog parka Krka na indeksnim stranicama sadrže dvije karte iste namjene kao i u slučaju Nacionalnog parka Brijuni, istaknuti položaj Hrvatske u Europi i parka u Hrvatskoj (slika 7.4.3. i 7.4.4.)
Jedini kartografski prikaz na stranicama Nacionalnog parka Mljet je interaktivna karta opisana u poglavlju 6.4.
 |
 |
| Slika 7.4.3. | Slika 7.4.4. |
Stranice Nacionalnog parka Paklenica uopće ne sadrže kartografske prikaze. Na stranicama Nacionalnog parka Plitvice nalazi se okvir s izmjenjujućim kartama (slika 7.4.5.) opisan u poglavlju 6.6. Namjena mu je istaknuti položaj parka unutar Europe i Hrvatske kao i kod Nacionalnog parka Brijuni i Krka. Tu je još i slika ulaznice koje jedan dio sadrži turistički plan Plitvičkih jezera (slika 7.4.6.). Dimenzije tog prikaza su toliko male da je ta karta neupotrebljiva.
Slika 7.4.5. Neki od prikaza u okviru
Slika 7.4.6. Ulaznica
Stranice nacionalnog parka Sjeverni Velebit sadrže samo jedan kartografski prikaz (slika 7.4.7.)
Slika 7.4.7