6. Zaključak

Digitalna fotogrametrija danas pruža neusporedivo efikasnije i pouzdanije metode za dobivanje proizvoda, kao što su digitalni ortofoto i digitalni model terena. Primjena digitalne tehnologije u fotogrametriji donijela je najveći napredak u području obrade i vizualizacije podataka. Spajanjem fotografije i zrakoplovstva mogu se dobiti dojmljivi statični prikazi i interaktivne vizualizacije terena. Iako se papir danas još uvjek koristi kao glavno sredstvo za grafički analogni prikaz, u nekim slučajevima, pogotovo u raspravama s korisnicima predočavanje podataka zahtijeva se kroz interaktivnu i dinamičnu animaciju virtualnog terena.

U ovom diplomskom radu, primjenom metoda digitalne fotogrametrije, iz polaznih podataka - aerosnimki, podataka o kalibraciji kamere i elemenata vanjske orijentacije za svaku snimku (koordinate projekcijskog središta i devet elemenata rotacijske matrice), izrađeni su digitalna ortofoto karta i interaktivni trodimenzionalni fotorealistični model terena. Iako se radi o fotogrametrijskim i kartografskim produktima, pronađene su velike mogućnosti njihove primjene u arheologiji.

Arheolozi, koji su dosada koristili rukom izrađene skice lokaliteta, u digitalnoj ortofoto karti dobili su georeferenciranu osnovu u digitalnom obliku koju mogu, usporedo sa razvojem projekta jednostavno nadopunjavati podacima sa terena, ucrtavati pozicije pronađenih ostataka i predmeta, te na osnovu raznih analiza dobiti rekonstrukciju najbližu idealnoj. Izrađeni DOF, može se upotrebljavati zasebno ili u zajedništvu sa vektorskim podacima, te kao takav služi kao zorno sredstvo, sredstvo za istraživanja, za dobivanje jednostavnih informacija, kao što su koordinate točaka, udaljenosti, površine i volumeni. Digitalna ortofoto karta mogla bi se pokazati kao interesantan produkt za kartiranje i dokumentiranje u arheologiji.

Virtualnim interaktivnim prikazom šireg područja lokaliteta arheolozi su dobili georeferencirani fotorealistični trodimenzionalni mjerni model koji predstavlja digitalnu platformu, odnosno temelj na kojem će graditi sve kasnije rekonstrukcije i prezentacije. Ovakav model, ne samo da zorno predočava morfologiju terena, nego daje i okolišni smisao nastanka neolitičke kulture na prikazanom području.

Produkti ovakve vrste predstavljaju važan korak za pouzdano opisivanje i dokumentiranje arheoloških lokaliteta i pružaju temeljnu osnovu za uspostavu geografskih informacijskih sustava.

Upravo u tom smjeru predviđa se daljnji razvoj ovog projekta. Cilj je, s obzirom na razvoj projekta u budućnosti, izrađenu dokumentaciju primjenom raznih alata integrirati u jednu cjelinu – GIS, iz koje će biti moguće pozvati podatak o svakom predmetu i njegovoj horizontalnoj i vertikalnoj poziciji. Projekt se razvija u dva osnovna smjera. Prvi je izrađen i prikazan u ovom diplomskom radu, a drugi će biti prezentacija onog što će se otkrivati u iskopanoj sondi (npr. gdje je nađena baš ta figurica, gdje je ona u odnosu na srodne nalaze, gdje je u sloju, a gdje u odnosu na cijeli lokalitet). Krajnji cilj projekta je dobiti rekonstrukciju života u neolitu najbližu realnoj.

Od istraživanja ovog lokaliteta koristi će imati Ministarstvo kulture i Bapska, ali i hrvatska arheološka znanost, jer je riječ o jednom od najistaknutijih višeslojnih lokaliteta, iznimno važnom za arheologiju kompletne europske civilizacije.

Do sada izneseno dopušta nam vjerovati da će se fotogrametrija nastaviti uvoditi u arheološku praksu Hrvatske, te da će se ove moderne metode i dalje razvijati i primjenjivati u arheologiji.